Članice Solidarnosti obeležile Svetski dan dostojanstvenog rada
8. oktobar 2020
U okviru obeležavanja Međunarodnog dana dostojanstvenog rada, u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Srbije je 8. oktobra održana panel diskusija “Unapredimo položaj zdravstvenih radnika – ka dostojanstvenom radu”.
Skup, na kojem su učestvovali predstavnici Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije, Ministarstva zdravlja, Saveza samostalnih sindikata Srbije i Evropskih javnih službi, realizovan je u okviru projekta “CAREurope poboljšanje administrativne saradnje socijalnih partnera iz EU i zemalja kandidata, garantovanje boljeg informisanja za sve upućene radnike u oblasti nege”, koji se uz podršku EU implementira u nekoliko evropskih zemalja.
Predsednik Sindikata zdravstva, Zoran Savić, informisao je prisutne o Projektu i inicijativama koje su pokrenute u oblasti upućenih radnika, a koje se odnose na negovatelje.
On je istakao da je u okviru Projekta inicirano da se revidira aktuelna regulativa koja se odnosi na detaširani rad u oblasti zdravlja, nege i pomoći, te da se ista proširi na sve radnike iz ovog sektora, bez obzira da li su u pitanju upućeni radnici, ili oni angažovani po osnovu načela slobodnog protoka ljudi.
Neophodno je definisati osnovne uslove koji se moraju ispuniti kada su u pitanju ugovori o radu i angažovanju, radno vreme, naknade za rad, doprinosi, što će sprečiti situacije nelegalnog rada, ili rada “na crno” u oblasti zdravstva i pružanja usluga nege i pomoći.
Na skupu je zahtevano i da se ponovo razmotri zabrana zamena upućenih radnika u ovoj specifičnoj oblasti nege i pomoći, budući da ova vrsta socijalnih usluga ne može da podleže maksimalnom periodu od 18 meseci, kako je utvrđeno revidiranom Direktivom.
Prisutni su upoznati i sa evropskom regulativom u oblasti upućivanja radnika radi pružanja usluga, pre svega Direktivom iz 1996. godine, zatim tzv. Direktivom o izvršenju iz 2014. koja se pre svega odnosi na informisanje i jačanje uloge socijalnih partnera, te najnovijom revidiranom direktivom 957/2018 EU, koja je trebalo da se transponuje u nacionalna zakonodavstva do 30. jula 2020. Razlozi za reviziju Direktive bili su neusaglašena nacionalna zakonodavstva, zloupotreba odredbi, te presude Evropskog suda pravde.
Osnovne promene koje je donela revizija odnose se na: opseg Direktive kojom su obuhvaćeni i agencijski radnici, isplatu zarada pod motom “jednaka zarada za jednak posao” i posebno dužina trajanja upućivanja koja sada iznosi 12 meseci, sa mogućnošću produženja do 18 meseci. Veoma je bitno da revidirana direktiva omogućava tzv. lančano upućivanje iz trećih zemalja u zemlju članicu EU, koja bi u ovom slučaju bila tranzitna zemlja, a zatim u drugu zemlju članicu Evropske unije, kao i da za produženje trajanja upućivanja nije potreban zahtev, već obaveštenje organa zemlje domaćina. Ukazano je da osnovni problem predstavlja isplata zarada – u nekim zemljama ne postoji minimalna zarada na nacionalnom nivou, ali postoje koletivni ugovori u kojima se govori o minimalnim standaradima, a i struktura zarada se razlikuje po zemljama – negde postoje opšte minimalne zarade, a negde uz njih postoje i garantovane zarade za pojedine profesije. Direktiva je na neki način definisala plaćene naknade – minimalna zarada, naknade za noćni smenski rad i rad preko praznika”, kao i plative naknade koji se odnose na bonuse, dnevnice i drugo.
U diskusiji je ukazano na razne zloupotrebe – postojanje tzv. firmi sandučića, fiktivnih poslodavaca koji upućuju radnike na rad u inostranstvo, koji često nemaju adekvatnu dokumentaciju i u pitanju je rad “na crno”, a problemi se jave kada se dogodi povreda na radu ili dođe do deportovanja radnika. Nedostaju informacije i često se ne zna kakva je sudbina radnika koji odlaze, da li su u pitanju upućeni radnici, koji kasnije nastavljaju da rade kao agencijskih radnici, zaposleni preko agencija, da bi na kraju završili kao samozaposleni. Poslednjih godine govorilo se i o pravom egzodusu radnika, posebno u sektoru zdravstva, ali pouzdanih podataka nema ni putem tzv. sertifikata o dobroj praksi, koje izdaje Lekarska komora, niti u evidencijama NSZ, ili Ministarstva zadravlja.
Učesnici skupa su se založili za bolju saradnju socijalnih partnera, kao i inspekcijskih organa kada je u pitanju upućivanje radnika na rad u inostranstvo, veću dostupnost i transparentnost u informisanju sindikata i upućenih radnika, upoznavanju sa aneksima njihovih ugovora o radu, te posebno izgradnju mape sindikata na transnacionalnom nivou kojima radnici mogu da se obrate, umrežavanjem, formiranjem kancelarije za brze odgovore gde će moći odmah da se reaguje putem informisanja o pravima na maternjem jeziku ili prosleđivanjem inspekcijskim organima, koji su nadležni za tačke kontrole u oblasti upućivanja radnika.
Izvor: sindikat.rs
Leave a Comment