Više od 100 predstavnika civilnog društva dalo je svoj doprinos sastanku na vrhu čelnika država zapadnog Balkana i EU-a u Sofiji
Sudionici konferencije na visokoj razini izrazili su uvjerenje da je proširenje Europske unije, a osobito širenje njezinih demokratskih vrijednosti i pravnih standarda na regiju zapadnog Balkana, u interesu zemalja zapadnog Balkana i EU-a. Promicanjem vrijednosti EU-a u toj regiji jamči se sigurnost i stabilnost, potiče socijalni i gospodarski razvoj te demokracija i vladavina prava u tim zemljama, čime se pak osigurava stabilnost i sigurnost EU-a.
„Budućnost regije europska je budućnost“, naglasio je prije konferencije predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Luca Jahier. „Uvjeren sam da ni EU ni države zapadnog Balkana nemaju drugog izbora nego da ravnomjernim, transformativnim i održivim koracima kroče ka punom članstvu.“
„Duboko sam uvjerena da je u interesu zemalja i građana zapadnog Balkana, ali i svih nas iz EU-a, da ova regija što prije postane dio naše zajedničke Unije“, izjavila je na otvaranju konferencije Dilyana Slavova, predsjednica Stručne skupine za vanjske odnose Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. „Organizirano civilno društvo iz regije i EU-a mora imati istaknutu ulogu u promicanju tog procesa, jer je ono važan mehanizam nadzora koji jamči kvalitetu krajnjeg rezultata.“
Zamjenica predsjednika bugarske vlade za pravosudnu reformu i ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva također je istakla potrebu uključivanja civilnog društva: „Socijalni partneri imaju važnu ulogu u društvenom i gospodarskom razvoju i koheziji zapadnog Balkana“, te izrazila nadu da će 2025. godine dvije države zapadnog Balkana postati članice EU-a.
Gospodarstva zemalja zapadnog Balkana i dalje je u porastu, ali unatoč tome zemlje te regije još uvijek su među najsiromašnijima u Europi. Procjenjuje se da bi postizanje potpune konvergencije sa životnim standardom u EU-u moglo potrajati čak 40 godina. Sudionici su preporučili da se pri ocjenjivanju ispunjenosti kriterija za članstvo u EU-u ocjenjuje i socijalna, gospodarska i teritorijalna kohezija. U raspravama je istaknuta ključna uloga obrazovanja te slobodnih i neovisnih medija u prevladavanju naslijeđa prošlosti i unapređivanju demokratskih vrijednosti. Predstavnici organizacija civilnog društva posebnu su pozornost pridali pravima ranjivih skupina u regiji i njihovom osnaživanju i pozvali nacionalne vlade da pojačaju napore u savladavanju izazova s kojima se suočavaju žene, kao što su nasilje u obitelji, ograničene prilike na tržištu rada, uznemiravanje i nasilje na radnom mjestu, razlike u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena, reproduktivna prava i prava povezana s trudnoćom te nejednake mogućnosti sudjelovanja u politici na visokoj razini. Sudionici su naglasili i potrebu za provođenjem uključivih politika za manjine na zapadnom Balkanu.
Sudionici su istaknuli da socijalni partneri i druge organizacije civilnog društva na razini EU-a i na nacionalnoj razini moraju biti istinski uključeni u cijeli proces integracije zemalja zapadnog Balkana u EU. Na konferenciji su čelnici država pozvani da na sastanku na vrhu EU-a u Sofiji izraze svoju jasnu predanost dosljednijoj i izravnijoj potpori za organizacije civilnog društva na svim razinama, a naglašena je i potreba da se prije svakog sljedećeg sastanka na vrhu organizira zajedničko događanje s predstavnicima organizacija civilnog društva sa zapadnog Balkana i iz EU-a.
Kontekst: Konferencija o zapadnom Balkanu doprinos je organiziranog civilnog društva sastanku na vrhu čelnika država zapadnog Balkana i EU-a. Zajednički su je organizirali Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija Europske komisije (TAIEX), uz potporu bugarskog predsjedništva Vijeća EU-a i Gospodarskog i socijalnog vijeća Republike Bugarske. Na događanju su se okupili predstavnici udruga poslodavaca, sindikata i drugih organizacija civilnog društva iz EU-a i zapadnog Balkana, kao i predstavnici institucija EU-a, bugarski dužnosnici i predstavnici bugarskog organiziranog civilnog društva, kako bi raspravljali o konkretnim preporukama koje će civilno društvo uputiti nacionalnim vlastima i europskim institucijama.
Izvor: eesc.europa.eu
Leave a Comment